O nama

Galerija Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu promiče likovno stvaralaštvo djece, studenata i likovnih umjetnika. Osnovana je 2004. godine i djeluje u sklopu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Programskim sadržajima izlagalačka djelatnost Galerije ostvaruje i osigurava promociju “likovne kulture“ na svim kreativnim razinama razne životne dobi imajući u vidu odgojno-obrazovni status institucije.

Komorni prostor Galerije prigodan je za jezgrovit prikaz umjetničkog ciklusa, te koncipiranih pedagoško-metodičkih razrada studentskih i dječjih likovnih radova.

Martin Zalar: Slijed loma

Prvom izložbom u 2024. godini, godini Marka Marulića (o 500. obljetnici Marulićeve smrti) predstavljamo mladog autora koji je u jednom od svojih likovnih podviga stripom ilustrirao Juditu (tekst: Zrinka Perković-Dodig i Ana Tafra; izdanje Ljevak).

Martin Zalar svojom umjetničkom formacijom povezuje jug i sjever Hrvatske. Studirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a u Zagrebu je završio preddiplomski sveučilišni Studij likovne kulture na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti na kojoj se trenutno nastavlja usavršavanje na diplomskom studiju. Bavi se slikarstvom, scenografijom i ilustracijom.
U predgovoru izložbi Luka Petrač bilježi: „Martin Zalar otkriva nam se djelima kao fleksibilni istraživač… Motivi, ali i različitost izraza nijema su snaga njegova postojanja. Boja, kao i temperamentno slikarstvo, snažan su oslonac u stvaranju višestruko složenih svjetova, obilježenih različitim predznacima i značenjima.“

Katarina Antunović: Sjene stvarnosti

Katarina Antunović studentica je 4. godine slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Još kod priprema za prijamni ispit pokazala je visoku razinu kako crtačke i slikarske vještine – tako i svježinu rukopisa. Na studiju slikarstva razvijala je spomenute vještine, a na trećoj se godini upustila u slikarski eksperiment. Svaki je takav eksperiment težak, a studentski su eksperimenti (za razliku od kasnijih zrelijih eksperimenata kada je autor na neki način iznutra vođen slikom) obilježeni dvama glavnim pitanjima – Što? i Kako?, dakle pitanjima o objektu i načinu. U slikarstvu (a tako je po svoj prilici sa svakom umjetnošću) kako upravo jest što, štostvo se (ako o tako nečemu uopće može biti riječi u umjetnosti, jer zasigurno se – u onom strogo ontološkom smislu – u slikarstvu o njemu ne može govoriti) događa iz kakvoće. Katarina je u ovom studentskom ciklusu u službu stavila promišljenost, ustrajnost i slikarsku strast. (iz predgovora A. Čačić)

U potrazi za estetikom čistoće: kontemplacija kao umjetnički rad

Radovi Lucije Gudlin otkrivaju kontemplativnu usredotočenost, unutarnju sabranost koja usmjerava sužavanje likovnoga govora kako bi snažnije progovorila asketskim odabirom materijala, elemenata, načela. Kontekst glasne suvremenosti u kojem nastaju djela Lucije Gudlin – kontekst buke, brzine, izloženosti, dostupnosti, potrošnosti, kratkotrajnosti – na poseban pijedestal stavlja narav djela i splet načina na koji djela Lucije Gudlin nastaju označujući ga kao raritet.

Kao vrsna keramičarka Lucija Gudlin preoblikovanje zemlje čini intrinzičnom potragom za oblikom koji će utjeloviti misao. Umjetnost je to koja ne intelektualizira već intuitivno zahvaća stvarnost igrajući se s materijom na tragu promišljanja Helmutha Plessnera: «Ozbiljnost i istina dohvatljive su samo životu koji je izložen zaigranosti te se može vinuti do slobode igre kao takove i ozbiljnosti ostaviti njeno pravo, jer je on prozire kao modifikaciju, tj. u stanju je vidjeti je pred pozadinom vedrine.»

Carolina Barbarić: Nutrina svakodnevice

Istraživački pothvat modeliranja motiva slikarskim okom i rukom predstavlja oblikovni izazov koji je Dubrovkinja Carolina Barbarić uzela na sebe. Ustrajavanje u variranju modaliteta unutar izabranoga kadra, otvaranje gradbenih disonanci i harmonija skidanjem slojeva oku dostupnih mijena kako bi se došlo do dubljih sadržaja slike daje nam na uvid inteligentno upiranje prema nutarnjim zahtjevima.

Ovo izložbeno predstavljanje Caroline Barbarić hrabar je iskorak iz vremensko-prostorne placente Akademije likovnih umjetnosti koja njeguje, štiti i gradi, no mudro je već za studija izlaziti izvan okvira koji je nužno napustiti po njegovu završetku.

In memoriam Iva Miloloža (1994. – 2020.) i Damir Brčić (1960. – 2021.) – sjećanje na dvije prerano otišle vedrine

Svestrana Iva – slikarica, ilustratorica i pjesnikinja – nizom svojih istraživanja riječju, crtom, bojom i pokretom ostavila je iza sebe opus vrijedan pažnje nastao u zgusnutu razdoblju njezina srednjoškolskoga obrazovanja i kreativne avanture na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Ova izložba mlade umjetnice Ive Milolože zahvala je kolegi i prijatelju Damiru Brčiću, akademskom slikaru-grafičaru, docentu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na svemu što je dao učenicima, studentima, kolegama i suradnicima svojim stvaralaštvom, svojim radom i svojim životom.

Antonia Čačić: Mogućnost oblika

U Galeriji Učiteljskog fakulteta otvorena je izložba slika i crteža „Mogućnost oblika“ ak. slikarice Antonie Čačić. Prilikom oblikovanja ovog ciklusa, autorica istražuje odnos materije i forme, tvarnosti polja i čistoće papira/platna. Građenje oblika je misaoni i likovni sadržaj kojemu se kroz čitavo svoje stvaralaštvo A. Čačić ostvaruje.

Ana Vivoda: Tragovi ljeta

Ana Vivoda hrvatska je umjetnica grafičarka sa prepoznatljivim opusom radova. Sudjelovala je na mnoštvu reprezentativnih grafičkih manifestacija i izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Novim ciklusom „Tragovi ljeta“ utvrđuje se njena potraga smanjivanja prostora između ikonografije i likovnog jezika. Na radovima možemo odgonetnuti motive biljnog svijeta, njenu malu virtualnu enciklopediju livadnih uzoraka. Njima služeći se, dala je oduška svojem
likovnom svijetu točaka, crta, grafizama i ploha kao elemenata, te ritma, kontrasta ili harmonije kao načela.

David Ivić: Analog

Izložba fotografija Davida Ivića pod nazivom Analog predstavljena je u Galeriji Učiteljkog fakulteta. Pejzaži, vedute i portreti snimljeni su krajem dvadesetog stoljeća analognim fotoaparatom. Punina akromatske skale i zrelost kompozicija odlike su ovih radova. Izložba Analog pruža nam mogućnost prepoznavanja ljepote prirode i ljudskog duha visoko estetskim nalogom.

Likovno stvaralaštvo OŠ Murterski škoji, Murter

Likovno-obrazovna djelatnost osnovne škole Murterski škoji iz Murtera prikazana je u Galeriji UF u nizu nastavnih jedinica četvrtih, petih, šestih, sedmih i osmih razreda. Osim klasičnih motiva koji se učestalo ponavljaju u školama (portret, slova, leptir) prisutna je tendencija učiteljica u odabiru učenicima bliskih i lokalno prepoznatljivih motiva (barka, jedrilica, maslina, kamena kuća). Cilj ove izložbe je približiti studentima zagrebačkog područja djelatnost osnovne škole dalmatinskog suzvučja.

Maštu u mozak, olovku u ruke

Galerija Uf predstavlja retrospektivnu izložbu kroz 47 godina rada Škole animiranog filma Čakovec (ŠAF) polaznika ŠAF-a. ŠAF djeluje tako da se individualnim pristupom voditelja prema polaznicima samostalno oblikuju filmovi od početaka (zamisao, ideja fabule filma), do potpune završenosti filma, te je takav film produkt autora ili grupe autora. Uz crteže i slike, na izložbi je produciran i izbor animiranih filmova.

Umjetnička djela kao poticaj za likovno stvaralaštvo djece predškolske dobi

Umjetničko djelo uzorak je kvalitete ljudskog života. Djeci je ono izazov za gledanje i doživljavanje. Na izložbi su predstavljeni studentski projekti ostvareni radom djece u vrtićima. Izvedeni su od studentica Diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, na Odsjeku u Čakovcu, u okviru kolegija Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva i okvirne seminarske teme „Likovno-umjetničko djelo u likovnim aktivnostima u vrtiću“.

Zora Perković Pavlić: Krajolici duše

U Galeriji Učiteljskog fakulteta izložena su djela Zore Perković Pavlić, ak. slikarice tekstila. Njezine tapiserije prvi puta vidimo u ovolikom broju javno izložene na jednom mjestu. Potreba za otkrivanjem novih iskustava i ideja Zoru Perković Pavlić je vodila prema različitim tehnikama stvaranja. Njezina se orijentacija nije zadržala samo na bazičnom, akademskom usmjerenju tekstila, već se okušala i u stvaranju nakita i artefakta u staklu i bronci, te oslikavanju svile kojemu se posvetila u zrelim godinama svoga života. Ručni rad nikada nije jednak, svaki uradak ima jedinstvena svojstva.
Uglavnom tamne, smeđe, prividno monokromne kompozicije slikarica oplemenjuje vrlo istančanim dodatkom formi pješčanih i zemljanih kolorita. Oblici, strukture i boje komponirani u ritmu grade snažne kontraste. Kontrasti uprisunjeni u životu (radost-tuga, uspjeh-nezadovoljstvo, hrabrost-strah, mir-bijes…) kao da su istkani likovnim govorom. Mogući motivi uz veliku dozu stilizacije su vizije krajolika, mikrosvijeta i čiste likovne forme geometrijskih likova.

 

Stjepko Rupčić: Prožimanje simbola

„Prožimanje simbola“ izložba je kojom se predstavljaju radovi ak. slikara Stjepka Rupčića. Svoju je osobnost energične geste umjetnik upotpunio kombiniranjem tehnika i materijalizirao intiman odnos spram univerzalnih simbola (krug, križ, kvadrat). Slikarski rječnik ugrađivao je u kvadratne formate, izričito centralističke kompozicije medijalnog ritma.

Smiljana Čoh: Ilustracije

Slikovnica je tijekom svoje pojavnosti imala cilj uz obrazovne sadržaje oplemeniti dušu djeteta. Združenost ilustracije i riječi rasplamsavala je dječju spoznaju, ali i maštu. Izložba ilustracija Smiljane Čoh prikazuje autentični likovni identitet pogodan za mlađe i starije naraštaje, gdje se likovni jezik sjedinjuje sa stiliziranim tematskim sadržajima.

Matija Tomšić: Videoigre su umjetnost inspirirana umjetnošću

Pojam računalnih igara duboko je ukorijenjen u svijest generacija današnje djece. Kako tehnologija napreduje, napreduju s njome i popratni sadržaji. Možda bi ipak bilo zgodnije reći da se multipliciraju takvi sadržaji u borbi za potencijalne korisnike. U isto vrijeme su korisnici postali s jedne strane izbirljiviji, a s druge komotniji u  odabiru i korištenju tih proizvoda. Ako se brzo ne nadogradi novina sadržaj brzo zastari, te postane djeci nezanimljiv.

Igra „Antasia Noir“ njeguje artizam i glavna joj je zadaća estetski odgoj. Igrajući igru korisnici ne znajući uranjaju u splet djela povijesti likovnih umjetnosti te usvajaju kvalitete likovne forme. Tekst koji se veže uz igru na vrlo britak način prikuje igrače na tijek igre.

Izložba „Videoigre su umjetnost inspirirana umjetnošću“ predstavlja radove akademskog slikara-grafičara Matije Tomšića ostvarene računalnim alatima. Upravo zbog ovakvih igara Ministarstvo RH je uvrstilo videoigre u umjetnost novih medija.

Likovno stvaralaštvo OŠ Medvedgrad, Zagreb

Galerija Učiteljskog fakulteta predstavlja likovno-obrazovnu djelatnost osnovne škole Med­vedgrad iz Zagreba. Cilj je izložbe predstaviti likovno djelovanje i rad učenika razredne nas­tave i učenika predmetne nastave, istovremeno i suradnje i zajedništva učitelja razrednih odjeljenja i profesora likovne kulture. Ovo je prvo takvo predstavljanje škola ove Galerije, te vjerujemo kako će to postati tradicionalna praksa izlagalačkih aktivnosti budućih godina.

Arhitektura vrtića i škola

U Galeriji UFZG trenutno je otvorena izložba Arhitektura vrtića i škola, posvećena arhitektonskim ostvarenjima nastalima u vremenskom okviru od 2005. do 2019. Izložba aktualizira dijalog o tome kako danas programirati vrtiće i škole kako bi bili usklađeni sa suvremenim odgojnim procesima i novim modalitetima odvijanja nastave, ali i unaprijedili svakodnevni život sredina u kojima su nastali. Izložba je realizirana u suradnji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

DELFT BLUE – izložba učenika nizozemske srednje škole KSE iz klase Richarda Rokxa i Ellis Learbuch

Izložbom Delft Blue predstavlja se gimnazija KSE iz Nizozemske, obuhvaća djela učenika 5. i 6. razreda izvedenih u klasama Richarda Rokxa i Ellis Learbuch – projekt Delft Blue osmišljen je kao veza tradicije i suvremenosti. Delft Blue svjetski je poznata keramika koja se proizvodi u gradu Delftu od 17. stoljeća. Uključuje raznovrsne keramičke predmete, kao što su tanjuri, vaze i drugi ukrasni oblici, te pločice.  Između 1600. i 1800. ta keramika bila je iznimno popularna među bogatim obiteljima u Europi. Iako su lončari iz Delftwarea svoju keramiku radije nazivali “porculanom”, to je bila samo jeftinija verzija pravog kineskog porculana. Delft Blue postigao je iznimnu popularnost posebno svojim plavim uzorcima na bijelom polju. Na vrhuncu su u Delftu postojale 33 tvornice. Od svih ovih tvornica, jedina koja je danas ostala je Royal Delft. Učenici su pod mentorskim vodstvom svojih profesora koristili tradicionalne dekorativne uzorke gradeći njima kompoziciju odabranom glavnom motivu (portreta, djela životinjske i biljne motivike, vedute i tema socijalnih angažiranosti). Učenici su u slikarskom oblikovanju koristili bogat spektar tonova plaveboje, te igru plavih linija i likova na formatima papira od 50×50 cm do 70×100 cm. Osobnost u odabiru motiva i načinu slikarskog rada proizlazi iz glavnog mota škole KSE – „Surađujte, cijenite jedni druge i rastite.“